Zagrebacki triatlonski savez

Na temelju clanka 76. stavka 4. Zakona o sportu (Narodne novine 71/06) i clanka 38. tocke 4. Statuta Grada Zagreba (Sluzbeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - procisceni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupstina Grada Zagreba, na 43. sjednici, 18. prosinca 2008. donijela je

PROGRAM

javnih potreba u sportu Grada Zagreba

I. UVOD

Zagrebacki sportski savez, kao zajednica sportskih udruga i saveza Grada Zagreba, sukladno clanku 48. Zakona o sportu, predlagac je Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba, koji preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport upucuje Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i Gradskoj skupstini Grada Zagreba na usvajanje.

Ustavom Republike Hrvatske utvrdena je obveza drzave da potice skrb o sportu. Stoga Grad Zagreb sredstvima iz godisnjeg proracuna sufinancira sportsku djelatnost a Programom javnih potreba u sportu, Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti.

Prema odredbama clanka 48. stavka 3. Zakona o sportu, djelatnost sportskih zajednica vezan je uz:

- uskladivanje aktivnosti svojih clanova,

- poticanje i promicanje sporta u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito djece, mladezi, studenata i osoba s invaliditetom,

- objedinjavanje i uskladivanje programa sporta, te predlaganje programa javnih potreba u sportu i sudjelovanje u njegovom ostvarivanju,

- skrbi o kategoriziranim sportasima,

- stvaranju uvjeta za njihove pripreme na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim medunarodnim natjecanjima, suradnji u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga para olimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih,

- promicanje strucnog rada u sportu i

- sudjelovanje u skrbi o javnih sportskim gradevinama.

Sport pridonosi zdravom zivotu gradana, odgoju i obrazovanju, te gospodarskom razvoju drustva, a cinitelj je humanih odnosa medu ljudima. Bavljenje sportom, njegova promidzba sportskim priredbama i postizanjem vrhunskih rezultata osnovni su motivi ulaganja u sport svakoj naprednoj sredini.

Sportska djelatnost jest dobrovoljna, ali ona je civilizacijsko dostignuce utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etickim i moralnim nacelima te znanstvenim spoznajama. Stoga je to posvuda drustvena djelatnost od posebna interesa za grad i drzavu.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proracuna su:

- ulaganje u razvoj mladih sportasa , radi stvaranja siroke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka, odnosno ocuvanja dostignute razine kvalitete zagrebackog sporta;

- unapredenje vrhunske sportske kvalitete koja potice razvoj sporta i doprinosi ugledu Grada Zagreba;

- poticanje ukljucivanja u sport sto veceg broja gradana, osobito djece i mladezi;

- realizacija Programa razvoja sporta Grada Zagreba 2006.-2010. godine.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim sportskim objektima Grada Zagreba, postize se programskim kriterijima, u okvirima proracunskih mogucnosti. Kriteriji osiguravaju potporu onim segmentima sporta koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog sporta, ali se ne zanemaruje niti stvaranje siroke kvalitativne osnove kao temelja buduce kvalitete zagrebackoga sporta.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA

Izrada kriterija, odnosno kategorizacija sportova provodi se radi kvalitetnijeg pracenja onih sportova i klubova koji svojim rezultatima, masovnoscu, popularnoscu i organiziranoscu to zasluzuju. Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji sportovi zadovoljit ce vise kriterija od onih drugih, stoga je jasno da se ocjenjivanjem sportova - primjenjujuci nekoliko kriterija - dolazi do nekoliko kvalitativnih skupina sto je osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Tablicni pregled sportova koji kandidiraju za program javnih potreba uzima u obzir status sportova u svijetu, odnosno u medunarodnim sportskim asocijacijama, te daje osnovne pokazatelje o sportovima u nasoj zemlji i gradu ( prilog 1 - Tablicni pregled sportova).

Sportovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, clanstvo u Opcem savezu medunarodnih sportskih federacija (GAISF) ili su njihove medunarodne federacije priznate od Medunarodnog olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem kroz deset kriterija okupljenih u trima kriterijskim skupinama (tri osnovna kriterija). Najvisa moguca ukupna ocjena sporta iznosi 36 bodova, a pojedinacni kriterij krece se u rasponu od 0 ili 1 do 3, 4 ili 5 bodova. Tablica Status sportova u programu daje kriterije i bodovanje, te formira listu po kojoj se odreduju kvalitativni razredi ( prilog 2 - Status sportova u programu - kriteriji ).

Sukladno navedenim kriterijima 3 sportske grane nalazi se u prvome kvalitativnom razredu, s ocjenama od 28 na vise, 16 sportskih grana je u drugom razredu s ukupnim ocjenama od 18 do 28 bodova, 14 sportskih grana je u trecem razredu s ocjenama od 13 do 17 bodova, a 21 sportska grana je u cetvrtom razredu s ocjenama od 9 do 12 bodova, te 14 sportskih grana u petom razredu sportova s ocjenom do 8 bodova ( prilog 3 - Status sportova u programu - poredak ). Sedam sportova ne zadovoljava razredbene uvjete, jer im rezultat nije osnova za kategorizaciju.

Dva su sporta u statusu pridruzenih clanova jer im medunarodne federacije nisu u clanstvu GAISF-a. Tako je ocjenjivanjem sporta prema tri opca i deset pojedinacnih kriterija utvrden status sportova koji sluzi kao polaziste za daljnje programiranje i planiranje.

Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju statusa sporta u programu i broja kategoriziranih sportasa koji selekcija okuplja, uz uvjet da na prvenstvu Hrvatske i Zagreba nastupaju sa svim uzrasnim kategorijama. Na ovaj nacin u konacnom programu dvije selekcije dosizu razinu I. kategorije (RK Zagreb, HAVK Mladost) i jedna selekcija u pojedinacnom sportu, 4 selekcije II. kategorije u ekipnim sportovima (KK Cibona, NK Dinamo, KK Zagreb, RK Lokomotiva), te 8 selekcija u pojedinacnim sportovima; 4 selekcije ulaze u III. kategoriju u ekipnim sportovima (NK Zagreb, NK Croatia Sesvete, RK Dubrava, KK Cedevita), a 10 selekcija u pojedinacnim sportovima. Vise selekcija su u IV. i V. kategoriji.

Pri programskom planiranju treba voditi racuna da klubovi ili selekcije prema trenutnoj kvaliteti prelaze u visi ili nizi razred, te treba ostaviti prostora za eventualne korekcije. One selekcije koje prelaze u nizi razred treba, u odredenom razdoblju, pratiti kao nekategorizirane selekcije na zajednickim programima.

U sportovima cetvrte i pete kvalitativne skupine veci je broj selekcija IV. i V. kategorije dok su u ostalima nekategorizirane selekcije ( prilog 4 - Pregled selekcija).

Konacni rezultat primjene kriterija je da manje od polovine od 809 zagrebackih sportskih klubova ima osnovno pravo sudjelovati u ovako koncipiranom programu javnih potreba, dok svaki drugi zadovoljava postavljene programske kriterije, pri cemu se vecinu prati samo potporom nekategoriziranoj selekciji. Gledajuci iz klupske perspektive, samo se sedamdesetak selekcija (I. - IV. kategorija) znacajnije podrzava proracunskim sredstvima.

IV. PROGRAMSKA PODRUCJA

Zakonom o sportu, clankom 76., stavkom prvim, tockama 1. - 9., javne su potrebe u sportu odredene kao "aktivnosti, poslovi i djelatnosti od znacaja za jedinicu samouprave", u svezi s:

1. poticanjem i promicanjem sporta;

2. provodenjem sportskih aktivnosti djece, mladezi i studenata;

3. djelovanjem sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza;

4. sportskom pripremom, domacim i medunarodnim natjecanjima, te opcom i posebnom zdravstvenom zastitom sportasa;

5. zaposljavanjem osoba za obavljanje strucnih poslova u sportu;

6. sportsko - rekreacijskim aktivnostima gradana;

7. sportskim aktivnostima osoba s teskocama u razvoju i osoba s invaliditetom;

8. planiranjem, izgradnjom, odrzavanjem i koristenjem sportskih gradevina znacajnih za jedinicu lokalne i podrucne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba;

9. provodenjem i financiranjem znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja sporta.

Ovaj "taksativni" niz razraden je prema sadrzaju clanka te su se time dobila sljedeca programska podrucja:

1. Poticanje i promicanje sporta

Ovo je programsko podrucje u Programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba podijeljeno na zasebne programe:

1.1. Organizacija velikih sportskih priredbi

Program podrzava velike sportske priredbe, koje su ujedno i znacajnije medunarodne priredbe u kalendarima medunarodnih sportskih federacija, zatim tradicionalne zagrebacke priredbe, te prigodne sportske priredbe.

Zagreb ce sljedece godine biti domacin velikim sportskim priredbama: Svjetskome rukometnom prvenstvu za seniore, Svjetskom prvenstvu u sinkroniziranom klizanju, Europskom karate prvenstvu za seniore, Europskom hokejskom prvenstvu za seniore, Svjetskom skijaskom kupu za zene i muskarce, Dvoranskom prvenstvu Zagreba u tenisu Zagreb Indoors, te nekolicini tradicionalnih priredbi poput atletskog mitinga IAAF Grand Prix Zagreb, Zagrebackoga atletskog maratona, teniskog ATP Challengera Zagreb Open, Croatia Cupa u karateu, plivackog natjecanja Zlatni medvjed, automobilistickog Croatia Delta Rallyja, Zlatne piruete Zagreba u umjetnickom klizanju i drugim. Pored navedenih priredbi Zagreb ce biti domacin mnogih prigodnih sportskih priredbi od kojih su neke jacega medunarodnog statusa. Priredbe koje nisu zadovoljile sve kriterije za uvrstenje u Program priredbi gradskog znacaja nece biti pracene proracunskim sredstvima.

1.2. Izdavacka i promidzbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektronickih medija poduprijeti ona sportska podrucja koja su medijski slabije pracena, a znacajna su za razvoj sporta. Pripremit ce se godisnjak "Zagrebacki sport", te vise drugih publikacija iz pojedinih sportova. Medu promidzbenim akcijama osobita se pozornost poklanja tradicionalnoj priredbi proglasenja sportasa Zagreba, te promociji zagrebackog sporta na Sajmu sporta i nautike.

1.3. Nagrade za sportske rezultate

Program novcano stimulira klubove i sportase koji tijekom godine rezultatima na velikim medunarodnim natjecanjima najuspjesnije predstavljaju gradski i hrvatski sport. Nagraduju se vrhunski rezultati vodecih sportskih klubova od posebnog interesa za Grad Zagreb. Stimulira se i strucni rad, osobito najuspjesnijih trenera.

1.4. Razvojni programi

Program podrzava perspektivne sportase za koje se ocijeni da u tekucem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske sportske rezultate.

Program predvida angazman vrsnih medunarodnih i domacih trenera, ako se ocijeni da to odredenom sportu moze donijeti kvalitativni pomak bilo na opcoj razini strucnoga rada, bilo u radu s najperspektivnijim sportasima.

Odredeni broj kvalitetnih i perspektivnih sportasa u pojedinacnim sportovima podrzava se programom sportskih centara, pod kojima, u nacelu, podrazumijevamo klupske pogone kojima su rijeseni objekti i strucni rad i u kojima postoji dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim sportasima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angaziranja strucnjaka za rad s perspektivnim selekcijama sportasa. Programom centra za opce fizicke pripreme osigurat ce se strucni rad za kvalitetne klupske pogone, kao i perspektivne sportase.

Ovakvi razvojni programi svojevremeno su omogucili kvalitetno pracenje sportskog razvoja Ivice i Janice Kostelic, Ivane Brkljacic, Danijele Grgic, Ive Majoli, Ivana Ljubicica, Gordana Kozulja i drugih, te znacajno pridonijeli sportskom uzletu novih generacija nadarenih mladih sportasa. Ciljana ulaganja kroz ovaj program visestrano su se potvrdila, pa je opravdano i dalje ih smisljeno povecavati iz godine u godinu.

Program podrzava i razvojne programe koji omogucuju daljnji razvoj i napredak vodecih klubova u rukometu, vaterpolu, kosarci, nogometu i odbojci, kao i sportovima koji najvise pridonose popularizaciji sporta i promidzbi Grada Zagreba.

Razvojni program podrazumijeva stalna istrazivanja radi izrade dugorocnog programa razvoja zagrebackog sporta primjerenog zagrebackoj i hrvatskoj gospodarskoj i sportskoj tradiciji, sadasnjosti i ocekivanoj europskoj buducnosti.

1.5. Stipendije sportasa

Ovaj program namijenjen je vrhunskim sportasima I. (bez starosnog ogranicenja) te II. I III. kategorije u pojedinacnim sportovima do tridesete godine starosti, kojima se isplacuje sportska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogucnosti.

2. Provodenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece, mladezi i studenata

Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u skolama zadaca je svih institucija nadleznih za sport ukljuciti sto veci broj djece i mladezi u sportske aktivnosti. U skladu s tim sportske aktivnosti omasovit ce se tako da gradski sportski i skolski objekti budu jos dostupniji za organizirano bavljenje sportom.

Osnovni je cilj programa sporta djece i mladezi utjecati na opci rast i razvoj, ali i pripremu djece za bavljenje sportom. Primjerenim programima utjece se na razvoj pozitivnih psihofizickih osobina, suzbijanje devijantnih ponasanja, uzivanje droge i slicno. Djeca i mladez se navikavaju da se stalno bave sportom te se sportskom podukom priprema nadarene za daljnje sportsko usavrsavanje u sportskim klubovima.

Ovaj segment sportske djelatnosti smatramo iznimno znacajnim, jer se preko njega prozima zajednicki interes skolskog i sportskog sustava u ostvarivanju zajednickog cilja, a to je unapredenje zdravog i kreativnog nacina zivota djece i mladezi Grada Zagreba. Stoga je pretpostavka za realizaciju postavljenog cilja suradnja skole koja raspolaze sportskim prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenjem sportom i sportskog kluba, koji ima strucnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje sportskog programa primjerenog uzrastu.

Program sporta djece i mladezi ponajprije se organizira kroz ucenicke sportske klubove u osnovnim i srednjim skolama, a uz suradnju s gradskim sportskim savezima. Velikim obuhvatom djece i mladezi zadovoljit ce se siri drustveni interes, a programima sportske poduke otkrivat ce se nadareni i pripremati za buduce vrhunske sportase, sto je presudno za razvoj sporta u Zagrebu.

Osnovne programe organiziraju Savez ucenickih sportskih klubova Zagreba i zagrebacki gradski sportski savezi, a programske cjeline su:

- pripreme i natjecanja ucenickih sportskih klubova osnovnih i srednjih skola,

- aktivnosti za vrijeme skolskih praznika pod nazivom "Odmorko",

- slobodne aktivnosti na velikim sportskim objektima.

Natjecanja osnovnih skola organiziraju se za ucenike osnovnih skola u dvjema uzrasnim kategorijama iz 14 sportova iz 105 skola sa 1436 ekipa. Godisnje se odrzava cca 7300 nastupa uz sudjelovanje oko 17.000 ucenika, te 1.100 ucenika u pojedinacnim nastupima. U srednjim skolama natjecanja se organiziraju u 14 sportova. Sudjeluju 62 srednje skole sa 781 ekipom sa 8.700 sportasa. Pored toga posebno se organiziraju i velika natjecanja u povodu Svjetskog dana sporta te drugih prigodnih manifestacija.

Po kriterijima i pravilnicima planiraju se sredstva za strucni rad na pripremi ekipa i voditelja ekipa na natjecanjima, lijecnicki nadzor, organizaciju, osnovne rekvizite te koristenje sportskih objekata kada natjecanja nije moguce organizirati u skolama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih skolskih praznika na sportskim objektima se organiziraju prikladne aktivnosti koje obuhvacaju velik broj djece i mladezi pod nazivom "Odmorko". Ocekuje se aktivnost oko 94.000 ucenika. Tijekom skolske godine ucenicima osnovnih i srednjih skola osigurava se koristenje Zimskoga plivalista Mladost, klizalista SRC Salata, te teniskih terena pri Teniskom centru Maksimir.

Za realizaciju navedenih programa skrbit ce se zaposlenici Saveza ucenickih sportskih klubova Zagreba cije se place osiguravaju u proracunu.

Za sportske programe studenata izdvojit ce se sredstva za sustav domacih natjecanja Zagrebackom sveucilisnom sportskom savezu koji ih provodi.

3. Djelovanje zajednice sportskih udruga i saveza Grada Zagreba

(Zagrebacki sportski savez)

Djelovanje Zagrebackoga sportskog saveza uredeno je Zakonom o sportu, clankom 48. Savez skrbi o promicanju i poticanju svekolikoga sporta na svome podrucju, uskladuje djelatnosti svojih clanica, objedinjuje i uskladuje programe sporta, predlaze program javnih potreba i skrbi o njegovom ostvarenju. Kao najrazvijeniji podrucni sportski savez u zemlji, Zagrebacki sportski savez daje osobit doprinos u stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih sportasa za najveca svjetska i europska natjecanja. Svoje djelatnosti - programske, planske, analiticke, informaticke, pravne i kadrovske, racunovodstveno-financijske, nadzor realizacije programa i opce - Savez objedinjeno obavlja preko svoje strucne sluzbe.

4. Djelovanje gradskih sportskih saveza

Gradski sportski savezi opsluzuju programe pod svojom nadleznoscu i unutar djelokruga koji im propisuje clanak 46. Zakona o sportu. To znaci da gradski sportski savezi uskladuju aktivnosti svojih clanica, organiziraju i provode sustav natjecanja, ureduju sustave natjecanja, skrbe o kategoriziranim sportasima te pitanjima vezanim za registraciju i status sportasa, promicu strucni rad u sportu i provode ostale operativne zadace u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga sportskog saveza.

Za funkcioniranje gradskih sportskih saveza osiguravaju se sredstva za strucnog tajnika, tehnickog tajnika ili administrativno - tehnickog referenta, kroz formu place ili honorara sto ovisi o organiziranosti i slozenosti pojedinoga gradskoga sportskog saveza te sustava domacih natjecanja. Organizacijski zahtjevnijim savezima osiguravat ce se masa sredstava za place zaposlenika, koji radno - pravni status ostvaruju u savezu u kojem rade.

Opsluzivanje saveza u smislu financijsko - racunovodstvenog servisa, obavljat ce se u Centru d.o.o., tvrtki u vlasnistvu Zagrebackoga sportskog saveza, registriranoj za obavljanje takve djelatnosti. Osigurat ce se place zaposlenika za obavljanje financijskog servisa, kao i troskovi prostora, uredske opreme i ostali materijalni izdaci nuzni za funkcioniranje.

Izdaci za najam uredskog prostora te ostali nuzni rezijski troskovi (zajednicki internet i telekomunikacijski promet, ciscenje, recepcija, zajednicki prostori i sl.) osiguravaju se za zajednicku lokaciju na kojoj je strucna sluzba ZSS-a, za objekte tehnoloski vezane uz proces treniranja ili prostore koji su vlasnistvo Saveza.

5. Sportska priprema, organiziranje i provodenje sustava domacih i medunarodnih natjecanja, te opca i posebna zdravstvena zastita

Slijedom kriterijskoga postupka, koji je opisan u uvodnim tockama ovoga programa, dobiveni su Normativi za planiranje treniranja sportasa kojima su obuhvaceni svi gradski sportski savezi i pridruzene sportske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. clanstvo svoje medunarodne federacije u GAISF-u ili MOC-u. Prema postojecim nacelima kategorizacije sportasa, sto ih je propisao HOO, dolazimo do sljedece razradbene tablice selekcija:

SELEKCIJA	SASTAV SELEKCIJE
selekcija I. kategorije	vise sportasa I. kategorije u sportu I. razreda
selekcija II. kategorije	nekoliko sportasa I. i vise sportasa II. kategorije u sportu II. razreda
nekoliko sportasa II. kategorije u sportu I. razreda
selekcija III. kategorije	nekoliko sportasa I.-II. kategorije u sportu III. Razreda
vise sportasa II. i III. kategorije u sportu II. Razreda
vise sportasa III. kategorije u sportu I. razreda
selekcija IV. kategorije	vise sportasa I. kategorije u sportu IV. Razreda
nekoliko sportasa I., II. i III. kategorije u sportu III. Razreda
vise sportasa III. kategorije u sportu II. Razreda
vise sportasa IV. kategorije u sportu I. razreda
selekcija V. kategorije	vise sportasa I. - III. kategorije u sportu V. razreda
vise sportasa II. - III. kategorije u sportu IV. Razreda
vise sportasa III. - IV. kategorije u sportu III. Razreda
vise sportasa IV. kategorije u sportu II. Razreda
nekoliko sportasa V. kategorije u sportu I. razreda

* broj kategoriziranih sportasa u pojedinoj selekciji ovisi o broju sportasa koji nastupaju u pojedinom sportu, odnosno o tehnologiji sporta.

Iz ove razrade proistekli su dalji programski izvodi za namjene kao sto su koristenje sportskih objekata, strucni rad i natjecanja.

5.1. Koristenje sportskih objekata

Program treniranja ostvaruje se na gradskim sportskim objektima te djelomicno u skolskim sportskim prostorima i ostalim sportskim objektima. Programi treninga sportasa koji se odvijaju na objektima kojima upravlja Podruznica za upravljanje sportskim objektima Zagreb u sklopu Zagrebackog holdinga, planiraju se sa satnicom sukladno normativu i kvaliteti pojedinog sportskog kluba ili selekcije, a sredstva se planiraju kao pausal na posebnoj poziciji pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport. Za korisnike tih objekata koristenje je bez naknade. Normativi za satnicu koristenja objekata za odnosne kategorije selekcija i pripadajuce im uzrasne skupine prikazani su u tablici uz strucni rad.

Prilikom izrade plana koristenja objekata obavezno ce se osigurati odredeni broj sati za organizirane sportske aktivnosti djece i mladezi i tako operacionalizirati jedan od osnovnih programskih ciljeva - ukljucivanje u sport sto veceg broja mladih.

5.2. Strucni rad

Strucni rad sa sportasima povjeren je trenerima profesionalcima ili honorarno angaziranim trenerima. Angazman profesionalnih trenera ovisan je o ocjeni kvalitete godisnjega programa. Radno - pravni status trenera za kojeg se placa osigurava u proracunu, realizira se u klubovima. Normativi za satnicu koristenja strucnoga rada za odnosne kategorije selekcija i pripadajuce im uzrasne skupine prikazani su u sljedecoj tablici.

KATEGORIJA SELEKCIJE	UZRAST	SATI	STRUCNI RADNIK*
I.	seniori	do 600	profesionalac (1)
juniori (×2)	do 600	profesionalac (1)
kadeti (×2)	do 480
ml. kadeti (×2)	do 360
II.	seniori	do 600 I. razred	profesionalac (1)
do 480 II. i III. R.
juniori	do 300
kadeti (×2)	do 480	honorarno
ml. kadeti (×2)	do 360	honorarno
III.	seniori	do 600 I. razred	profesionalac (1)
do 480 II. razred
do 400 III. R
juniori	do 300
kadeti	do 240
ml. kadeti (×2)	do 360	honorarno
IV.	seniori	do 480 I. razred	profesionalac (1)
do 400 II razred
do 300 III. i IV. R
juniori	do 300
kadeti	do 240
ml. kadeti	do 180
V.	seniori	-	profesionalac za dvije selekcije
juniori	do 300
kadeti	do 240
ml. kadeti	do 180
ostali	broj selekcija ml. kadeta ovisan je o mrezi klubova i razredu sporta; sportu I. i II. razreda pripada 180 sati, a III. i IV. 120 sati. U obzir se mogu uzeti tehnologija sporta i znacenjem za TZK.
Sportske skole	Selekciji odjeljenja sportske poduke pripada 70 sati, i to klubovima gdje u sustavu sluzbenih domacih natjecanja sudjeluju sve dobne kategorije (u pravilu jedno odjeljenje ili dva odjeljenja u vrlo organiziranom klubu). Odjeljenje sportske poduke je dobna skupina ispod kategorije mladih kadeta.

*prioritet u angaziranju profesionalaca imaju sportovi I. i II. razreda te tehnoloski slozeniji sportovi posebno znacajni za tjelesno zdravstvenu kulturu

Dijelu sportova u kojem je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl, oruzje i slicno, zakonska ogranicenja odreduju uzrasnu dob za bavljenje sportom. U tim ce se sportovima pratiti dopusteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima medunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom navedenog normativa.

5.2.1. Unapredenje vrhunske sportske kvalitete

Posebnim ugovorima regulirat ce se sufinanciranje ukupnih programa NK "Dinamo", RK "Croatia osiguranje Zagreb", KK "Cibona", HAVK "Mladost", NK "Zagreb", KK "Zagreb Croatia osiguranje" i NK "Croatia Sesvete".

5.3. Natjecanja

Raspoloziva sredstva posljednjih godina nisu dostatna za odgovarajuce pracenje troskova natjecanja osim kod selekcija I. i, eventualno, II. kategorije. Pausalnim iznosima, uzimajuci u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga sporta (razred u koji je sport svrstan na temelju osnovnih programskih kriterija), nastoji se sufinancirati pogon domacih natjecanja (sluzbena prvenstva Zagreba i Hrvatske), u prvom redu kroz putne troskove a u manjem opsegu kroz troskove smjestaja, organizacijske troskove i koristenje sportskih objekata ukoliko je Zagreb domacin natjecanja. Posebna pozornost posvetit ce se osiguranju sredstava za natjecanja mladih dobnih skupina.

5.4. Dodatne pripreme sportasa

Program dodatnih priprema sportasa u prvome je redu namijenjen vrhunskim sportasima za koje se osnovano procjenjuje uspjesan nastup na natjecanjima na kojima ce predstavljati sport Grada i Hrvatske. Program podrzava i perspektivne sportase za koje je procijenjeno da imaju izglede za vrhunski domet u tekucem olimpijskom ciklusu. S ovog se programskog naslova prate i kontrolni nastupi uoci velikih natjecanja.

5.5. Medunarodna natjecanja

Postujuci osobit interes javnosti, i to ne samo sportske, za ovu programsku namjenu, prema kriterijima se raspodjeljuju sredstva za medunarodna klupska natjecanja, te medunarodna natjecanja selekcija i pojedinaca u pojedinacnim sportovima. Sufinancirat ce se nastupi pojedinaca i selekcija iz prvih triju kategorija, iznimno i cetvrte te perspektivni sportasi.

5.6. Nekategorizirane selekcije

Razumljivo je da se selekcije koje mijenjaju razinu kvalitete kroz odredeni vremenski period, prate kao nekategorizirane selekcije . Time se otvara prostor za one klupske selekcije koje zbog trenutacne krize padaju iz kvalitetnije razine u nizu. Ne treba ih odmah iskljuciti iz dosadasnje razine pracenja. Takoder se ostavlja prostor i za klupske selekcije koje daju naslutiti porast svoje kvalitete.

5.7. Sportska oprema i rekviziti

Za provedbu programa treniranja sportasa nuzna je odgovarajuca sportska oprema i rekviziti ovisno o tehnologiji sporta. Godinama je nabava opreme i rekvizita slabije podrzavana u odnosu na stvarne potrebe. Savezi i klubovi nabavljali su potrebnu opremu i rekvizite iz vlastitih izvora, a kako su ti izvori uglavnom iscrpljeni treba predvidjeti realnije pracenje ovog programa u skladu s kriterijima o nabavi sportske opreme i rekvizita.

Pri tome se pod sportskom opremom podrazumijeva veca i specificna sportska oprema dok su sportski rekviziti u pravilu manji i potrosni kao sto su skije, bicikli, macevi, zastitna sredstva, lopte, streljivo za zracno oruzje, loptice za teniske i stolno-teniske skole, vesla i sl.

5.8. Osiguranje i zdravstvena zastita sportasa

Sportasi su u redovnom sustavu treniranja i natjecanja osigurani od nezgoda i povreda, doduse, na gotovo simbolicne iznose, uskladene s proracunskim mogucnostima.

Zakonska obaveza svih sportasa u sustavu natjecanja je sestomjesecni lijecnicki pregled. Preventivna zdravstvena zastita sportasa financira se kroz djelatnost Poliklinike, za koju ce se osigurati svi potrebni uvjeti za funkcioniranje (place lijecnickih timova i prostorno - tehnicki uvjeti) na zajednickoj lokaciji. Odredbama Zakona o sportu postrozene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa samim tim i zadace lijecnickih timova te tehnicko - prostorni uvjeti koji moraju biti na visem nivou. Provodit ce se laboratorijski nalazi krvi i urina, te kardioloski pregledi na ciljanoj populaciji.

6. Sportska rekreacija

Ovaj program, dakako, nije u mogucnosti obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "sport za sve", odvijaju u gradu velicine Zagreba pa je stoga u prvom redu okrenut poticanju sportske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog zivota. Program je usmjeren radu s predskolskom djecom te s odraslima, a provodi se redovnim oblicima vjezbanja, manifestacijama, podukama, sportskim igrama i natjecanjima te zajednickim gradskim programima.

Programi rada s predskolskom djecom provode se redovnim vjezbanjem u igraonicama vezanim uz djecje centre, ukljucivanjem najmladih rekreativnih vjezbaca zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, tamo gdje je moguca prilagodba objekata za najmlade korisnike, te podukom u plivanju i klizanju. Provodit ce se i Olimpijada djecjih vrtica.

Rad s odraslima sadrzi redovno tjelesno vjezbanje ciljanih skupina - starijih osoba, mladezi, zena, zatim korektivno vjezbanje, aerobiku te programe fitnesa i trima. Osiguravanjem sredstava za honorare voditelja provode se i besplatni programi sportskog vjezbanja po gradskim cetvrtima u suradnji sa Sluzbom za mjesnu samoupravu. Sportske igre i natjecanja provode se po podrucnom nacelu, po gradskim cetvrtima, u raznim sportskim granama uz ligaska natjecanja. Na kraju godine prireduju se zavrsni turniri na gradskoj razini.

Zajednicki programi provode se slobodnim plivanjem i slobodnim klizanjem, a manifestacije su programski razgranicene na one gradskoga znacaja, poput programa "Zagreb na...", Ljeto 2009., i Svjetski dan pjesacenja, te nacionalnoga koje obuhvaca vise priredaba medu kojima i obiljezavanje Svjetskoga dana sporta.

Uz ove programe Zagrebacki savez sportske rekreacije skrbi i o strucnom usavrsavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informaticko-promidzbenoj djelatnosti te pracenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

Za provedbu programa skrbit ce zaposlenici Zagrebackoga saveza za sportsku rekreaciju "Sport za sve", cije se place osiguravaju u proracunu.

7. Tjelesna kultura i sportska aktivnost osoba s teskocama u razvoju i osoba s invaliditetom

Program je okrenut korisnicima sa posebnim zahtjevima ciji je broj, nakon ratnih godina, nazalost povecan. Ovaj program realizira u najvecem dijelu Zagrebacki sportski savez invalida i Zagrebacki sportski savez gluhih.

Program ponajprije obuhvaca clanove koji pokazuju sklonosti i sposobnosti za redovitim treniranjem i natjecanja, te im omogucava sportsko usavrsavanje pod strucnim nadzorom. Plivacki i atletski sport daje osobito dobre rezultate, a veoma su rasirena i natjecanja u stolnom tenisu, streljastvu, kuglanju, rukometu i odbojci. Posebno znacenje ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata posttraumatskog sindroma ratnih veterana.

Posebno ce se skrbiti o potrebama vrhunskih sportasa invalida.

Za provedbu programa sporta invalida zaduzeni su zaposlenici Zagrebackoga sportskog saveza invalida cije se place osiguravaju u proracunu, odnosno honorarno angazirani tajnik u Zagrebackome sportskom savezu gluhih.

8. Odrzavanje i izgradnja objekata od posebne vaznosti za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga sporta koja je bitan cimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih sportskih rezultata. Pod time se u prvome redu podrazumijeva, da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i odrzavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskoga znacaja, dakle oni na kojima se odrzavaju najmasovnije i najkvalitetnije sastavnice zagrebackoga sporta. Odgovarajucim financiranjem programa koji su se odrzavali na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo se sacuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

S obzirom na to da je upravljanje gradskim sportskim objektima preslo na Zagrebacki holding, odnosno njegovu podruznicu Drustvo za upravljanje sportskim objektima "Zagreb", d.o.o., Trg Kresimira Cosica 11, Zagreb, ti su objekti usli u fundus komunalne infrastrukture Grada Zagreba. Za programsko koristenje tih objekata osigurat ce se satnica za sportske klubove i selekcije besplatno sukladno normativu, a sredstva za Podruznicu ce se osigurati na posebnoj poziciji u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport pausalno. U okviru ukupnih resursa Zagrebackog holdinga morala bi se pronaci sredstva za njihovo ozbiljnije investicijsko odrzavanje.

Za potrebe funkcioniranja gradskih sportskih saveza i Zagrebackoga sportskog saveza potrebno je izdvojiti sredstva za najam uredskog prostora.

Unatoc tome sto je Grad Zagreb vlasnik vise od 150 sportskih objekata, od cega dvadesetak kapitalnih, jos uvijek ih je premalo za sve potrebe sporta. Pri tome je poseban problem cinjenica da mnogi vec prije planirani objekti, jos uvijek nisu izgradeni, a njihova se izgradnja odgada iz jednoga u drugo proracunsko razdoblje.

U 2009. prioritetna je izgradnja Rukometnog doma na Sveticama i bazena, Arene, gimnastickog i stolnoteniskog centra, ledene povrsine za treniranje, a zatim i ostalih sportskih objekata utvrdenih u Programu razvoja sporta Grada Zagreba od 2006. do 2010. godine.

9. Skolovanje kadrova, te istrazivacka i informaticka djelatnost u sportu u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. tocaka 1. - 7 . i 9.

9.1. Skolovanje kadrova

Program se provodi u skladu s potrebama sportskih saveza koji predlazu sudionike za savjetovanja, seminare, tecajeve i dr. Skolovanje za zvanje trenera prvostupnika provodi se po programu uskladenom s Kinezioloskim fakultetom, a zvanje trenera nivoa tecaja s obrazovnim centrom Hrvatske olimpijske akademije pri Hrvatskome olimpijskom odboru.

9.2. Istrazivacko razvojna djelatnost

Programom ce se obuhvatiti projekti koji su neophodni za operacionalizaciju Programa razvoja sporta Grada Zagreba od 2006.-2010. godine. Zapocet ce se i novi program razvoja za sljedece dugorocno razdoblje. Dovrsit ce se zapoceti projekti, izrada novih kriterija za sufinanciranje programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba, te izrade nove kategorizacije sportova.

9.3. Informaticka djelatnost u sportu

Informaticki sustav zagrebackog sporta, kao dio opceg trenda uvodenja nove tehnologije, uspostavit ce se u skladu s mogucnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvodenjem internetske stranice Zagrebackoga sportskog saveza (www.zgsport.hr), kao stalno dostupne baze zagrebackog sporta, kako njenih sudionika tako i sportskih rezultata, napravljen snazan iskorak u tehnologiju buducnosti. Takoder se u okviru ovog programa, sukladno proracunskim mogucnostima, osigurava i opremanje sportskih saveza informatickom tehnologijom s obzirom na ogranicenost njihovih vlastitih sredstava. Treba osigurati i kontinuiranu zamjenu postojece opreme zbog brzoga tehnoloskog zastarijevanja informaticke opreme.

Zagrebacki sportski savez izradit ce kriterije za nabavu informaticke opreme i programa, te prioritete i dinamiku u nabavi opreme. Sukladno zakonskoj obavezi o obaveznom pracenju evidencija u sportu, predlozit ce se prioriteti za izradu pojedinih evidencija, te za izradu potrebnih korisnickih aplikacija za bolje funkcioniranje sportskog sustava.

Selektivno ce se nabaviti mobilna racunala za potrebe pracenja rezultata natjecanja s aspekta organizacije natjecanja i potrebe trenera za podacima i statistikama o sportasima tijekom trenaznog procesa.

V. ZAKLJUCAK

Sukladno glavnim odrednicama u definiranju razvojnih ciljeva u Programu razvoja sporta Grada Zagreba 2006. - 2010. godine i njihovoj primjeni, odredivat ce se buducnost sporta u Gradu Zagrebu.

U postojecoj gospodarskoj situaciji proracunska su sredstva dominantan dio financiranja ukupnog sporta kroz Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Zagrebacki sport obuhvaca 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je 50.000 registriranih sportasa. Poticanjem masovnosti u sportu i posebno ukljucivanjem sto veceg broja djece i mladezi kao osnovne zadace u 2009. godini, stvaraju se uvjeti za buduci razvoj sporta. Do sada je u programima sporta djece i mladezi obuhvaceno 165.000 ucenika. To znaci da treba poduzeti sve da se sacuva, pa i novim uspjesima unaprijedi sportski rejting koji su Zagrebu desetljecima stvarali uspjesi njegovih sportasa na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima.

Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka: potpora sportskoj mladezi koja se temelji na sirokoj bazi - perspektivnim sportasima koji izrastaju iz te baze a koju Zagreb ima u djeci i mladezi u osnovnim i srednjim skolama; potpora vrhunskim kolektivima i pojedincima, koji su zapravo sportsko lice grada na nacionalnom i medunarodnom planu i promidzbom sporta doprinose njegovom razvoju, te poticanje ukljucivanja u sport sto veceg broja gradana. U tijeku 2009. godine krenut ce se u izradu Strategije razvoja sporta Grada Zagreba od 2010. -2015. godine.

Ocuvanje pozicije najkvalitetnijih i najpopularnijih sportskih kolektiva NK Dinamo, RK Croatia osiguranje Zagreb, KK Cibona, HAVK Mladost, NK Zagreb, KK Zagreb Croatia osiguranje i NK Croatia Sesvete osigurava se sklapanjem ugovora koji im garantira ugovoreno sufinanciranje pogona i programa.

Velike sportske priredbe od kojih su neke postale dio gradske tradicije i nadalje ce biti nezaobilazna sastavnica ovog programa u prvom redu zbog njihova doprinosa sportskom imidzu Grada, a dio ce se sufinancirati kroz posebne pozicije u okviru Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Jednako tako za ostvarivanje postavljenih ciljeva bitna je izgradnja novih kapitalnih sportskih objekata, jer bez njih zagrebacki sport nema perspektive, a ni sportski objekti nemaju svrhe ako na njima nece biti sportske kvalitete ili mladih sportasa.

Stoga ce se u razradi ovog programa javnih potreba u sportu precizno utvrditi prioriteti i sredstva za njihovo ostvarivanje. Pri tome je bitna zadaca otkloniti sve zapreke za ostvarivanje jednog od postavljenih zadataka - ukljucivanje sto veceg broja djece i mladezi u sport.

Ukupna se skrb o najpopularnijim zagrebackim klubovima, velikim sportskim priredbama te programskom koristenju sportskih objekata kao i izgradnji novih kapitalnih sportskih objekata povjerava na brigu Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport.

KLASA: 400-06/08-01/36

URBROJ: 251-01-04-08-32

Zagreb, 18. prosinca 2008.

Predsjednica

Gradske skupstine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.

do 600

do 480 I. razred